Zaštita podataka

Da li su podaci o ličnosti u RS zaštićeni?

Dunja Tasić:

U Srbiji ne postoji izražena kultura zaštite podataka o ličnosti, pa su se tako dešavali i propusti državnih organa u vezi sa curenjem podataka o ličnosti građana. Dobra je vest da usvajanjem GDPR-a, a kasnije i novog Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, ova tema postaje sve aktuelnija. Novi Zakon nam je dao ozbiljnu pravnu podlogu da mnogo bolje zaštitimo lične podatke građana i omogućimo im da povrate kontrolu nad sopstvenim podacima.

Sonja Kolundžija:

Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti počeo je da se primenjuje u avgustu ove godine. Iako višestruko kritikovana, nova pravila ipak predstavljaju viši standard zaštite podataka o ličnosti u odnosu na stari zakon. Monitoring stanja digitalnih prava i sloboda u Srbiji, koji SHARE fondacija vrši od 2014. godine, pokazao je da u brojnim slučajevima kršenja standarda zaštite podataka o ličnosti nije bilo adekvatnih sankcija za odgovorna lica.

Da li će preuranjena primena uskoro pokazati mane Zakona?

Dunja Tasić:

Zakon je usvojen sa odloženom primenom od 9 meseci, što, po meni, predstavlja izuzetno kratak rok da subjekti prilagode svoje poslovanje novim pravilima. Što se primene tiče, ostaje da se vidi kako će Poverenikova kancelarija i nadležni sudovi primenjivati Zakon koji je pun pravnih standarda i širokih definicija koje su podložne različitim tumačenjima. Uprkos manama Zakona, optimistična sam, jer je svakako dobro što je usvojen.

Sonja Kolundžija:

Pre nego što je Opšta uredba EU o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR) stupila na snagu, države članice su imale dve godine da se pripreme i implementiraju sve propisane obaveze. Domaći zakon počeo je da se primenjuje 9 meseci nakon stupanja na snagu, što je nedovoljno vremena za primenu, naročito kada je reč o brojnim tehničkim i organizacionim merama koje propisuje novi zakon.

Mogu li institucije u Srbiji adekvatno da odgovore obavezama propisanim u Zakonu?

Dunja Tasić:

Ja se nadam da mogu, iako to iziskuje značajne kadrovske, tehničke i finansijske resurse. Nikako ne bi bilo dobro da privatni sektor radi na usklađivanju svog poslovanja sa Zakonom, a da državne institucije, koje tradicionalno prikupljaju najveći broj podataka građana, ostanu neusklađene. To bi prosto bilo neozbiljno i pružalo bi loš primer ostalima.

Sonja Kolundžija:

Očekuje se dosta izazova, ali je ključno da se od početka krene sa doslednom primenom. Zakon predviđa mnogobrojne nove obaveze za sve koji obrađuju podatke o ličnosti građana, bilo da su iz privatnog ili javnog sektora. MUP je početkom godine najavio nove kamere za video-nadzor u Beogradu i uradio procenu uticaja na privatnost građana koja je, iako ne zadovoljava zakonske kriterijume, podstakla javnu raspravu o temi od značaja za privatnost građana.

Koje su pozitivne strane ovog zakona?

Dunja Tasić:

Zakon propisuje transparentno i pošteno ophođenje sa ličnim podacima, mogućnost građana da povrate kontrolu nad svojim podacima kroz brojna zakonska prava, ekstenzivno definiše obaveze rukovaoca i obrađivača, propisuje odgovornost i sankcije rukovaoca za kršenje relevantnih odredbi itd. Pozitivne strane Zakona su mnogobrojne, ono što ostaje je proces usklađivanja i kreiranje koherentne i konsolidovane prakse nadležnih organa.

Sonja Kolundžija:

Prednosti novog zakona se pre svega ogledaju u tome da su prava građana detaljnije opisana i proširena, te su pored uobičajenih prava na uvid, kopiju i ispravku proširena prava na informisanje i brisanje. Uvedena su i nova prava, kao što je pravo na prenosivost podataka, kao i obaveza obaveštavanja lica na koja se podaci odnose i Poverenika ukoliko dođe do povrede podataka o ličnosti, npr. curenja podataka.

 

Preuzeto sa sajta www.kolega.rs - našeg biltena za pravnike praktičare.